Prostor Donjeg Oboda od iznimne je arheološke važnosti u kontekstu istraživanja rimske kolonije Epidaur. Naime, na području Donjeg Oboda, kraj crkve sv. Ivana 1547. g. dubrovački notar Marko Silvije spominje pronađeni spomenik s natpisnom posvetom rimskom namjesniku provincije Dalmacije Publiju Korneliju Dolabeli. Riječ je zapravo o postamentu na kojemu je stajao, kako se da zaključiti prema uklesanom tekstu, Dolabelin kip. Marko Silvije opisuje kontekst nalaza natpisa, ali navodi i kako su uokolo bili porazbacani dijelovi nekoliko različitih skulptura kao i ostatci arhitekture. Prvotni natpis zabilježen je u devet redaka, a 1873. g. znameniti njemački arheolog i povjesničar Theodor Mommsen prenosi samo preostalih pet redaka. Nakon njega, 1878. g. Sir Arthur Evans također obilazi lokalitet i spominje kako se na ovoj lokaciji nalazio kip i natpis posvećen Dolabeli (CIL III 1741). Natpis se danas čuva u Zbirci Baltazara Bogišića, a smatra se da su ostatci spominjanog objekta najvjerojatnije ostatci antičke cisterne koja je kasnije prenamijenjena u crkvu sv. Ivana i nije isključeno da je natpis dospio na tu lokaciju prilikom naknadne adaptacije.
LITERATURA
- Corpus Inscriptionum Latinarum (CIL) III 1741
- Evans, Arthur; preveo Branko Kirigin. 1978. Cavtat – Konavli – Risan. Mogućnosti, God. 25, 8. str. 951–966.
- Cambi, Nenad. 2006. Antički Epidaur. Dubrovnik, XVII/3. Dubrovnik. str. 185–217.
- Faber, Aleksandra. 1966. Prilog topografiji ilirsko-rimskog Epidaura s posebnim obzirom na nova istraživanja. Opuscula archaeologica, 6. str. 25–38.
- Marcus Sylvius Rachusinus. 1547. In Inscriptionem P. Cor. Dolabellae nuper in Illyrica Epidauro effossam M. Syluii Racusini commentariolus. Nacionalna sveučilišna knjižnica Zagreb (R II F-8-122).
- Novak, Grga. 1966. Dio 1: Povijest Dubrovnika od najstarijih vremena do početka VII stoljeća : (do propasti Epidauruma). Prilog Analima Historijskog Instituta u Dubrovniku Sv. X – XI (1962 – 1963). Dubrovnik.