17.◆

Reljef boga Mitre

U Cavtatu, nedaleko od crkve sv. Đurđa nalazio se spelaeum uklesan u živu stijenu s prikazom Mitre kako ubija bika. Glavni ikonografski prikaz, tj. sveta slika rimskog mitraičkog kulta scena je tauroktonije ili ubijanja bika, najčešće prikazana reljefno u kamenu. To je prikaz Mitre koji zaskače bika, koljenom lijeve noge pritišće mu leđa, a desnom se oslanja o tlo. Poklekloj životinji Mitra jednom rukom podiže glavu dok drugom zabija nož u podvratak. U pravilu se na prikazu još nalaze pas, zmija, škorpion i gavran te bakljonoše (dadofori) koji su obučeni isto kao i Mitra, a stoje u rubnim dijelovima prikaza. Arthur Evans je zapisao da su se uz prikaz nalazila i dva oltara te da je prilikom čišćenja istih pronašao nekoliko rimskih novčića prema kojima je zaključio da je ovaj Mitrej utemeljen oko 270. g. po. Kr. Nažalost, točnu lokaciju Mitreja ne znamo, budući da ga je krajem 19. stoljeća Baltazar Bogišić dao izrezati iz živca te je ugrađen u zid prizemlja njegove rodne kuće (42.581709, 18.216821; k. č. 284, k. o. Cavtat), gdje se i danas nalazi. Prikaz je dosta izlizan, a od glavnih aktera tauroktonije vidljivi su Mitra, bik i dvoje bakljonoša.

Koliko je crkva sv. Đurđa bitna lokacija za antičku koloniju govori i činjenica da se na pročelju crkve nalazi uzidan dio epigrafičkog natpisa Kvinta Fabija Sange, prema zadnjim istraživanjima datiran u kasnorepublikansko razdoblje.

LITERATURA

• Evans, Arthur; preveo Branko Kirigin. 1978. Cavtat – Konavli – Risan. Mogućnosti, God. 25, 9. str. 1080–1086.
• Novak, Grga. 1966. Dio 1: Povijest Dubrovnika od najstarijih vremena do početka VII stoljeća : (do propasti Epidauruma). Prilog Analima Historijskog Instituta u Dubrovniku Sv. X – XI (1962 – 1963). Dubrovnik.
• Kapetanić, N; Demichelli, D. 2021. Kvint Fabije Sanga – senatorski oslobođenik na natpisu iz Cavtata? Diadora : glasilo Arheološkog muzeja u Zadru, Vol. 35. str. 139 – 152.