20.
Špilja Šipun

RAZDOBLJE

LOKACIJA
42.584512, 18.217475

KATASTAR
k. č. 101, k. o. Cavtat
Mala karta

Špilja Šipun, zaštićeni geomorfološki spomenik prirode od 1963. godine, smještena je na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Rat u Cavtatu. Duga je 120 metara, široka 32 metra te je lako dostupna, što je jedan od razloga zbog kojeg je često posjećivana i spominjana kroz povijest. U špilji Šipun, koliko nam je do sada poznato, nema arheoloških tragova, no ona je ostala poznata u narodnoj tradiciji. O špilji su kroz povijest pisali mnogi pisci poput Nikole Gučetića, Junija Palmotića, Franja Marije Appendinija, Arthura Evansa, Petra Kuničića i drugih. Svim tim piscima, osim svog smještaja i geomorfoloških značajki, špilja je plijenila pažnju jer se uz nju veže legenda stara gotovo 2 000 godina, a prvi ju opisuje sv. Jeronim (340. – 420.). Naime, prema pričanjima i vjerovanjima, špilja Šipun povezana je s boravkom strašnog zmaja Boaza kojeg je sv. Hilarion (Ilar) ubio otjeravši ga na lomaču u Mlinima. Ova se priča vezuje uz pobjedu kršćanstva nad nekadašnjim epitaurskim kultom boga Eskulapa. Špilja je 1978. dobila električnu rasvjetu, a 1991. godine je zapuštena sve do nedavne obnove 2013. godine. Iako je dugo godina služila u turističke svrhe, špilja je danas zatvorena za javnost zbog vrlo rijetke i krhke flore i faune koja se narušava konstantnim korištenjem špilje. Velik broj posjeta i uporaba električne energije mijenjaju i štete mikroklimi špilje čime se smanjuje broj ugroženih, endemskih špiljskih vrsta koje svoj mikrosvijet imaju jedino u špilji Šipun.

LITERATURA

  • Appendini, Francesco Maria; prijevod Šoljić Ante. 2016. Povijesno-kritičke bilješke o starinama, povijesti i književnosti Dubrovčana. Matica hrvatska Ogranak Dubrovnik. Dubrovnik.
  • Evans, Arthur; preveo Branko Kirigin. 1978. Cavtat – Konavli – Risan. Mogućnosti, God. 25, 9. str. 1080–1086.
  • Božić, Vlado. 2006. Legende o špilji Šipun u Cavtatu. Subterranea Croatica, 6. 41–46.
  • Faber, Aleksandra. 1966. Prilog topografiji ilirsko-rimskog Epidaura s posebnim obzirom na nova istraživanja. Opuscula archaeologica, 6. str. 25–38.