3.◆

Arheo­loška iskopavanja u Kući Bukovac

Godine 2001. pristupilo se kompletnoj obnovi i konzervaciji Kuće Bukovac, rodne kuće jednog od najvećih hrvatskih slikara, Vlaha Bukovca (1855. – 1922.). Budući da kuća nije imala adekvatnu muzejsku čuvaonicu, vršeni su i dodatni zemljani iskopi kako bi se dobio potrebni dodatni prostor. Osim ulazne korte, Kuća Bukovac je na sjevernoj strani imala veliki vrt koji se na dvije visinski različite terase protezao sve do ulice Prijeko, stoga je donja terasa poslužila za smještaj muzejskih pomoćnih prostorija. U zemljanom iskopu vrlo brzo su se počele pojavljivati naznake da je ovaj prostor bio naseljen i ranije, u antičko doba. Od pokretnih nalaza pronađene su keramičke i staklene posude, kameni kućni žrtvenik i koštana čašica koja je najvjerojatnije služila za držanje kozmetičkih pripravaka. Iskopana je i velika količina građevinskog materijala, tegula i imbreksa, ali i fragmenti podnice kao potvrda da je tu bio stambeni prostor. Dio podnice podvlači se ispod perimetara zida današnje kuće i gotovo je nemoguće odrediti točne gabarite antičke građevine. Možemo pretpostaviti da je riječ o insuli (gradskoj kući) koja se protezala do ulice Prijeko, rijetke transverzale u cavtatskoj urbanističkoj matrici, moguće rimskog decumanus maximusa, od kojeg su se, kao i danas, češljasto spuštale okomite ulice prema moru.

LITERATURA

• Vuković, Lucija; Puhara, Helena. 2016. Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca. Informatica museologica, 47. str. 165–166.