4.
Arheo­loški lokalitet Sustjepan

RAZDOBLJE
1. – 6. st.

LOKACIJA
42.579171, 18.213798

KATASTAR
k. č. 679/3, k. o. Cavtat
Mala karta

U Cavtatu su prilikom arheoloških istraživanja provedenih 1971. za potrebe izgradnje Hotela Croatia pronađeni ostatci moguće ville maritime ili nekog javnog objekta vezanog za poslove luke. Riječ je o složenoj arhitektonskoj strukturi koja se, prateći padinu terena, spuštala prema moru. Građevina se kaskadno protezala na tri terase. Njena širina, u smjeru istok-zapad, iznosi oko 15 metara. Na jednoj od razina na istočnom dijelu arhitektura završava apsidalnom, polukružnom strukturom. Kompleks je imao hipokaust, tj. termalno grijanje, podne plohe bile su ukrašene mozaicima i zidnim oslicima, dok je dio najvjerojatnije bio rastvoren portikom, no zbog prethodno uznapredovalih radova na gradilištu hotela točni gabariti sklopa nikad nisu definirani. Unutar kompleksa, na razini bližoj moru, otkriveni su ostatci cisterne s hidrauličkom žbukom. Tijekom stoljeća građevina je doživjela razne pregradnje, ali osnovna arhitektonska podjela ostala je sačuvana. Pokretni arheološki materijal, kao što su ulomci keramike, amfora, stakla i slično, upućuju na to da je ovaj kompleks izgrađen u ranom carskom razdoblju, točnije u 1. st. po. Kr. Ostali nalazi ukazuju na kontinuirano korištenje prostora kroz naredna stoljeća, na što upućuju nalazi Justinijanova novca (527. – 565.), kao i novca njegova nasljednika Justina II. mlađeg (568. – 578.) te nešto kasniji novac Romana III. Anonima (1028. – 1034.). Na zapadnom dijelu kompleksa prema uvali otkriveno je 13 grobnica. Riječ je uglavnom o kasnoantičkim ukopima formiranim u vrijeme kad je ovaj arhitektonski sklop izgubio svoju prvotnu funkciju. Grobnice sa skeletnim ukopima ubačene su između postojećih zidova u različitim pravcima, istok-zapad ili sjever-jug, ovisno o tome kako su uklopljene u raniju strukturu.

LITERATURA

  • Dautova Ruševljan, Velika. 1973. Sustjepan u Cavtatu. Arheološki pregled, 15. Beograd. pp. 62–65
  • Zaninović, Marin. 1988. Ville rusticae na području Epidaura. Izdanja HAD-a, 12. Zagreb. pp. 89–100
  • Nadilo, B.; Regan, K. 2006. Ranoromaničke sakralne građevine Dubrovačkog područja (I.). Građevinar, 58, 2. pp. 143–153